Dragojla Jarnević

Dragojla Jarnević bila je impulzivna žena ispred svog vremena, priuštila je sebi bez predrasuda sve što život pruža. Mogli bismo je nazvati prvom feministicom Karlovca u doba kada taj pojam nije niti postojao. Postala je poznata po tome što se upustila u avanturu planinarenja u doba kad je teško nailazila na istomišljenike i u muškom društvu. Postala je prva žena alpinistica popevši se na stijenu na Okiću koja i danas pruža izazov penjačima. 

Proslavila se, u stvari, kao najznačajnija karlovačka književna predstavnica Ilirskog pokreta. Bila je kći trgovca željeznom robom, samouka krojačica, odgojiteljica i učiteljica. Osnovnu školu završila je u Karlovcu. Dugo je radila u Grazu, Trstu i Veneciji po plemićkim domovima kao odgojiteljica. Svoje radove objavljivala je na stranicama Gajeve Danice, Vrazova Kola, Schallova Pilgera, u Nevenu, Glasnonoši, Obzoru, Smilju, Napretku… Osim pjesama objavila je tri pripovijetke pod nazivom “Domorodne poviesti”.

Najvažnije djelo Dragojle Jarnević je Dnevnik. Pisala ga, s prekidima, pune 42 godine, a rukopis sadrži 1200 stranica teksta. Prvi put je objavljen tek 2000. godine. Riječ je o pravom literarnom spomeniku, pravom „karlovačkom tekstu kulture“. Njegova veličina i značenje leže u tome što se pojavljuje kao knjiga duhovne stvarnosti tog doba s temama politike, filozofije, ljubavi, obiteljskih tajni, putovanja, pučkih zabava i pijanki, bolesti i pogreba, misterija, spletki, neobične teme o uzgoja svilobuba i, na kraju, osvrt na položaj žene u društvu. Cijeli jedan život u koricama knjige.

Dragojla Jarnević