Zorin dom

Zorin dom

Zorin dom

Zorin dom

Zašto se karlovačko gradsko kazalište zove Zorin dom? Stanuje li tu neka Zora? U stvari, da. U Zorin domu stanuje Zora, prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora. Zora je jedne davne godine potkraj 19. stoljeća odlučila sebi sagraditi dom. Sve kroz pjesmu i raspjevane predstave, uz podršku i pomoć složnog grada, dirigirala je Zora građenjem svog doma i nastajanjem zgrade karlovačkog kazališta. 

Zorin dom
Zorin dom
Zorin dom

Predivna zgrada Zorin doma niknula je na ponos građana i postala simbol kulture grada i poveznica svih generacija Karlovčana. Velika ulazna drvena vrata otvorit će se vašim dolaskom i odvesti vas u svijet komedije, drame, baleta, lutaka i čarobnih nota glasova zbora. 

Kazalište koje je poteklo iz stare Grčke kad su se predstave održavale u čast boga Dioniza, prihvaćeno je kroz stoljeća kao najbitniji dio urbane kulture jednog grada koji drži do sebe. Postaje simbolom ljudske kreativnosti i kolijevka kulture. Zgrade kazališta često su najljepše zgrade urbane arhitekture gradova, pa tako i Zorin dom, u svom drugom stoljeću života, stoji ponosno na vizuri Karlovca uokviren zelenilom parkova.

Katkad, u tihoj karlovačkoj noći, sjedeći na klupi u parku Zorin doma, možete čuti odjeke soprana i dozvolite svojoj mašti da odluta u doba raskošnih balova. Nije to teško, samo zaboravljamo ponekad. Ugledajte se na kazališne glumce, uloge možete mijenjati ovisno o predstavi koju želite imati od života. Želite li plesati – plešite! Budite dio kazališta. I kad sve utihne, sjednite ispred Zorin doma i zahvalite na trenutku u kojem samo vi imate glavnu ulogu.

Email: [email protected]
Web: http://www.zorin-dom.hr
Program: Zorin dom-program za studeni 2021

Paviljon Katzler

Paviljon Katzler

Paviljon Katzler

Čestitamo! Upravo ste pronašli Paviljon Katzler, najmanji turistički mega-centar na svijetu, suvenirnicu, muzej, galeriju, trezor karlovačke kulture i povijesti i najdraže sastajalište starosjedilaca. Sve na jednom mjestu. Njegova unutrašnjost može zaprimiti nekoliko tisuća ljudi… ako se oprezno i pravilno rasporede kroz godinu dana. Grupa veća od pet ljudi može cijela stati u interijer samo ako dođe s osmijehom. 

Paviljon katzler Karlovac
park Karlovac Promenada

Na ulazu u karlovačku Zvijezdu stoji mala drvena zelena kućica neobičnog imena – Paviljon Katzler. Neka vam bude orijentirna točka ulaza i izlaza iz stare jezgre. Ne, ne naplaćujemo ulazak u Zvijezdu. Niti izlazak. 

Paviljon Katzler danas pamti već treće stoljeće, neka davna udvaranja austro-ugarskih oficira, rosen-kavalire i dame u nedjeljnim šetnjama Promenadom. Svjedok je zlatnog doba grada, patnji, slatkih ljubavnih tajni i skrivenih političkih intriga. Bio je tu dok su braća Seljan lutala svijetom, Albert Einstein otkrio teoriju relativnosti, a braća Wright prvi put letjela avionom. Preživio je sve. 

Danas je velika povijest Karlovca uokvirena u malim izlozima Paviljona Katzler, a interijer krije predmete, fotografije i dokumente koji su dio mozaika slike grada. Mogli bi ga opisati kao „neformalni turistički interpretacijski centar i najmanji multikulturalni centar na svijetu“, što će vam zadati prilično problema pri izgovoru. Predlažemo stoga igru asocijativne pantomime za lakše pamćenje: prva riječ – Paviljon, druga riječ – Katzler. Zadržite misao. Tu ste! Pred Paviljonom Katzler. Dobro došli!

Paviljon Katzler – 360° virtualna šetnja

SUVENIRNICA

KONTAKT:
telefon: +385 98 818 057
email: [email protected]
web: Paviljon Katzler
adresa: Stjepana Radića bb

Muzej karlovačkog vatrogastva

Muzej karlovačkog vatrogastva

Muzej karlovačkog vatrogastva

Korijeni vatrogastva sežu još u Rimsko doba, a na našem području imaju vrlo dugu tradiciju. Požari su bili dio svakodnevice grada i vječni neprijatelj koji rijetko spava. Snažan razvoj protupožarne zaštite zabilježen je u 19. stoljeću kada dolazi i do značajnijeg gospodarskog razvoja. Takvu vrstu razvoja pratila je pojava požara te je bilo potrebno organizirano brinuti o sigurnosti. Zbog toga se osnivaju brojna vatrogasna društva.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Karlovac osnovano je 5. svibnja 1871. godine. Na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika dr. Ivana Šimunića. Ovaj događaj bio je početak razvoja vatrogastva na području Karlovačke županije.

.

Vatrogasci s područja Karlovačke županije uredili su ovaj izložbeni prostor u spomen na dugu tradiciju i zahvalnost svim nosiocima razvoja vatrogastva na karlovačkom području. U Muzeju se nalazi preko tisuću eksponata iz razdoblja 19. i 20. stoljeća.

Karlovački vatrogasci pozivaju vas da pogledate ovu vrijednu zbirku! Želite li doznati više o povijesti vatrogastva, o društvenom životu Karlovca s kraja 19. i početka 20 stoljeća,  ili priču o životu obožavane kume barjaka Otilije, tada svakako ne propustite posjetiti ovaj Muzej! 

Adresa: Gažanski trg 11, Karlovac
Otvorenu uz najavu: +385 (0)47 611 673

Muzej karlovačkog vatrogastva
Muzej karlovačkog vatrogastva
Muzej karlovačkog vatrogastva
Muzej karlovačkog vatrogastva

Gradska tržnica

Gradska tržnica

Najveseliji dio dana na tržnici je jutarnji, a najjeftiniji onaj oko podneva. Svaki Karlovčanin ima svoj omiljeni štand, a na svakom štandu s domaćim proizvodima rade izvorni proizvođači hrane. Volimo ih zvati gospice ili kumice. One su najbolji nutricionisti s iskustvom o tradicijskoj prehrani koje se prenosi s generacije na generaciju. Pitajte ih zašto se zimi jede kiselo zelje? Naše su gospice prikriveni znanstvenici.

Tržnice su važno mjesto očuvanja identiteta grada. Iako u sebi kriju povijest, one vas neće odvesti na putovanje kroz povijest već oplemeniti sadašnjost. Narodna izreka kaže da ljubav ide kroz želudac. Probajte domaće jabuke karlovačkog kraja, mlijeko koje nije zapakirano u kocke ili čvarke kao tradicionalni „čips od svinje“. Da, imamo i to! 

Sjetite se bajki koje vam je baka pričala za laku noć, u svakoj postoji neka košara s hranom. Crvenkapica koja nosi hranu baki, Snjeguljica i jabuke, Pepeljuga i bundeva, svaka je bajka obilježena nekom namirnicom. Nećemo vam pričati o simbolici hrane. Samo želimo da se osjećate siti i sretni. I da vam posjet karlovačkoj tržnici bude kao bajka sa sretnim završetkom.

Kruh, mlijeko, krumpir, jabuke, sir i vrhnje – tako počinje spisak za kupovinu na karlovačkoj tržnici. Ali to nije sve! Ako kupite domaću mrkvu, kiseli kupus i zelenu salatu dobijete besplatno i osmijeh, pokoji komentar o ljepoti života i savjet za pripremu ručka. A ako uzvratite komplimentom, zauvijek ćete postati privilegirani kupac. To je duh karlovačke tržnice!

Gradska tržnica je najšarenija i najbučnija točka grada, miriše na voće i bruji od žamora kupaca i prodavača. Poput svojevrsne bescarinske zone za toleranciju, ovdje u miru kupuju i vegetarijanci, vegani, frutarijanci, makrobiotičari i ekstremni mesojedi. I Marija, prva susjeda.

KONTAKT:
OTP TRŽNICA d.o.o.
Trg hrvatskih branitelja 2
47 000 Karlovac

Telefon: +385 (0) 47 412 094

Nacionalno svetište sv. Josipa

Nacionalno svetište sv. Josipa

Nacionalno svetište sv. Josipa

Nacionalno svetište sv. Josipa

Crkva svetog Josipa u Karlovcu smještena je u podnožju Starog grada Dubovca. Svojom modernom arhitekturom uljepšava prostor uz rub stoljetne dubovačke šume i naselja Dubovac, spajajući djelo božanske prirode i ljudi. To je prva crkva sagrađena u Karlovcu nakon Drugog svjetskog rata. Danas je Nacionalno svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata.

Spuštajući se sa Starog grada Dubovca drvenim stepenicama prema naselju Dubovac, prvi susret sa sakralnom baštinu Karlovca imate ćete kod ranobarokne crkve Blažene Djevice Marije Snježne uz koju se nalazi i križni put. Malo dalje, dolazite do malog svetišta Gospe Lurdske sa špiljom ukazanja. Nakon još par koraka stižete do crkve svetog Josipa. Uđite. Predahnite. Osjetite mir. 

Crkva svetog Josipa građena je prilozima župljana i donacijama. Tadašnji pomoćni biskup Franjo Kuharić blagoslovio je kamen temeljac 14. srpnja 1968., a 15. rujna 1974. godine nadbiskup Franjo Šeper posvetio je crkvu. Vizija nacionalnog svetišta ostvaruje se dva desetljeća nakon postavljanja kamena temeljca. 

Sveti Josip zaštitnik je grada Karlovca i glavno godišnje proštenje slavi se 19. ožujka na Josipovo kojem prethodi devet srijeda priprave. Svečano se slavi i sv. Josip Zaštitnik Domovine u lipnju kao spomen kada su članovi Hrvatskog državnog sabora 1687. izabrali sv. Josipa za Zaštitnika Domovine i hrvatskog naroda. Uz spomenute dane slavi se i blagdan sv. Josipa Radnika 1. svibnja, kao i Posvetilo crkve u nedjelju poslije 15. rujna.

Štovatelji sv. Josipa hodočaste u svetište od same izgradnje crkve, a hodočasnicima je crkva svetog Josipa mjesto za predah na putu hodočašća po Hrvatskoj. I bez obzira na vjerska uvjerenja, posjet Nacionalnom svetištu dio je turističke kulture posjetitelja i prilika za duhovnu obnovu svakog od nas.

web: www.svetijosip.com

Hodočašća u Nacionalnom svetištu svetog Josipa su:

Svetkovine i blagdani u Nacionalnom svetištu svetog Josipa

  • 19. ožujka: Sveti Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije
  • 6. travnja: Uskrsni ponedjeljak – proštenje u župnoj crkvi BDM Snježne
  • 1. svibnja: Sveti Josip radnik
  • 25. svibnja: Duhovski ponedjeljak Marija Majka Crkve
  • 10. lipnja: Sveti Josip zaštitnik Domovine Hrvatske
  • 7. srpnja: – Euharistijsko klanjanje u Župi
  • 5. kolovoza: Blažena Djevica Marija Snježna
  • 15. rujna: Godišnjica posvete crkve
Svete mise u svetištu
  • Radni dan u 18:30 sati
  • Nedjeljom u 7, 9, 11 i 18:30 sati

Svete mise u kapeli svete Ane na Vučjaku/Kalvariji – nedjeljom u 10 sati

Prigodom hodočašća možete:

  • izvršiti svoje zavjete sv. Josipu
  • srijedom sudjelovati u pobožnosti sv. Josipu
  • ako ste sa svećenikom, možete slaviti svetu misu
  • iskoristiti priliku za ispovijed
  • upisati se u Bratovštinu sv. Josipa za pomoć umirućima
  • imati pobožnost Križnog puta u svetištu ili kod crkve Gospe Snježne
  • postati Prijatelj Nacionalnog svetišta svetog Josipa
  • upisati misne nakane
  • okrijepiti se u Hodočasničkom domu mons. Marijan Radanović
  • pretplatiti se na Glasnik svetog Josipa
  • posjetiti suvenirnicu Nacionalnog svetišta

Za sve informacije: tel./faks.: 047 417 031

GALERIJA MARTIN BORKOVIĆ, u sklopu Nacionalnog svetišta svetog Josipa, Ulica Ruđera Boškovića 36, www.svetijosip.com

Stalni postav s. Samuele Premužić pod nazivom „Čudo Božje krhkosti“, koji prikazuje 40 skulptura izrađenih od perušine koje prikazuju život Isusa Krista, od navještenja do silaska Duha Svetoga na apostole. Izložba „Ljepota svetog Josipa“ sadrži umjetnička djela 28 eminentnih hrvatskih slikara i kipara, a može se razgledati svakim danom nakon svetih misa te u dogovoru sa upravom Nacionalnog svetišta.
Sv. Mise nedjeljom: 7, 9, 11 i 18.30

Crkva Presvetog Trojstva i Franjevački samostan

Crkva Presvetog Trojstva i Franjevački samostan

Crkva Presvetog Trojstva i Franjevački samostan

Crkva Presvetog Trojstva sa svojim baroknim zvonikom stoji u centru stare karlovačke Zvijezde kao orijentir na prostornom, ali i duhovnom putu. Sagrađena istovremeno s utvrdom, nadograđivana je kroz stoljeća i predstavlja spiritualno i duhovno središte. Dio je sakralne baštine Karlovca i neizostavna točka susreta s povijesti, ljudima i s nama samima. 

Franjevački samostan i crkva čine jednu cjelinu i od 17. stoljeća franjevci upravljaju i brinu o cijelom kompleksu zdanja. Svojim dolaskom u Karlovca franjevci počinju s vođenjem karlovačkih škola u kojima se učilo čitanje, pisanje, računanje i vjeronauk, a bave se i istraživanjem karlovačke flore i pisanjem udžbenika iz prirodopisa i zemljopisa. Tijekom stoljeća skupljena je impozantna zbirka od 10.000 raritetnih knjiga i predmeta sakralne umjetnosti, danas prezentirane u samostanskom Muzeju sakralne baštine. 

Crkva Presvetog Trojstva spomenik je kulture nacionalnog značaja. Spojena je sa samostanom i unutar zidina skriva se savršeno uređen vrt, a ako budete imali sreće, moći ćete zaviriti u dvorište omeđeno debelim zidinama i u tišini od bučnog svijeta degustirati franjevačko craft pivo. Franjevci su čuvari neprocjenjivo vrijednog blaga, ne samo zbog raritetnih umjetnina, umjetničkih vitraja i unikatnih oltara, već su i čuvari kulturnog i duhovnog identiteta grada.

U svim turističkim vodičima svijeta pod točkom „što morate vidjeti“ objekti sakralne baštine su u prvih deset lokacija. Nismo ni mi izuzetak. Stoljeća franjevačkog aktivnog života i kulturnog djelovanja u povijesnoj jezgri grada stvorila su od franjevačke crkve spomenar i riznicu kulturne baštine. Naravno da to morate vidjeti!

web: http://franjevci-karlovac.hr

.

crkva
crkva
Crkva Presvetog trojstva

Skip to content